Korporativna filantropija
Potenciranje filantropskog načela u poslovanju dio je koncepta društveno odgovornog poslovanja, u tom kontekstu nazvano je korporativna filantropija. Primjenjujući ju tvrtke mogu jasno pokazati svoje vrijednosti i uvjerenja zaposlenima, partnerima, klijentima te javnosti. Dajući podršku društvu, bilo u novčanim sredstvima, proizvodima ili uslugama, tvrtke pokazuju kako razumiju potrebe šire zajednice.
Dobro je razlikovati donacije od sponzorstva. Donacija je davanje bez protučinidbe, a kod sponzorstva postoji protučinidba. Donacija ili darovanje je davanje u novcu, stvarima ili uslugama primatelju i to bez ikakve naknade ili protučinidbe. Donacije su dobrovoljna davanja humanitarnog, socijalnog i općekorisnog karaktera. Za donaciju nije nužno sklopiti ugovor, ali mora postojati pisana odluka uprave o darivanju koja mora sadržavati: naziv koga se daruje, u kojem iznosu i obliku te za koje svrhe. Sponzorstvo označava određeno novčano davanje ili davanje u naravi od strane sponzora, a zauzvrat se očekuje protučinidba od sponzorirane osobe. Prilikom sponzorstva sklapa se ugovor o sponzorstvu putem kojeg se uređuju prava i obveze sponzora te primatelja sponzorstva. Davanje u smislu korporativne filantropije zadovoljstvo nalazi u pozitivnoj društvenoj promijeni ili podršci nekoj društvenoj vrijednosti.
- izravno odgovarati na zahtjeve - tvrtka može dati donaciju, uslugu ili proizvod i rješavati zahtjeve redom zaprimanja odlučujući koje će odobriti, prilikom čega se javlja pitanje uspješne raspodijele sredstava i kvalitete programa ili organizacija koje se namjeravaju financirati;
- osmisliti i razraditi plan davanja putem javnih natječaja i na temelju određenih kriterija - tvrtka može i strateški odlučivati o prioritetima i kriterijima u skladu sa svojim vrijednostima i željenim društvenim utjecajem, što uključuje i operativni trošak koji prati proces dodjeljivanja od prikupljanja prijava do sklapanja ugovora i daljnjeg praćenja rezultata;
- osnovati vlastitu zakladu čiji zaposlenici upravljaju dodijeljenom imovinom - ovo je jedan od najučinkovitijih načina davanja sredstava, ukoliko se radi o velikim tvrtkama i znatnim sredstvima koja se izdvajaju za davanje. Tvrtka time strateški osmišljava čime će se zaklada baviti i formira trajnu strukturu kontrole svojih davanja i realnog društvenog utjecaja;
- odabrati organizacije koje se bave društvenim temama ili problemima i čije su vrijednosti u skladu s tvrtkinima te ih kroz partnerski ugovor financirati ili pomagati njihovo djelovanje - na ovaj način tvrtka kontrolira svoja sredstva dajući ih organizaciji čije su vrijednosti u skladu s tvrtkinima i time osigurava zadovoljavajući način utrošenih sredstava, bez da to zahtjeva dodatni angažman ili troškove;
- surađivati s partnerskom zakladom na konkretnom projektu i na taj način davati svoje usluge ili sredstva, uplaćujući u fondove ili dajući imovinu na raspolaganje - na ovaj način tvrtka zapravo zapošljava stručnu pomoć da raspodijeli sredstva, a dodatni angažman koji podrazumijeva jest kontrola koriste li se sredstva u dogovorene svrhe.
Iako korporativna filantropija najčešće podrazumijeva doniranje novčanih sredstava, može se raditi i o doniranju vlastitog proizvoda bez naknade, davanju prostora ili neke druge imovine na korištenje (primjerice alata ili strojeva), davanju vlastitih usluga (primjerice osiguravanje pomoći stručnjaka iz redova vlastitih zaposlenika ili formiranje volonterskih grupa među zaposlenima) ili pak organizaciju dobrotvorne aktivnosti. Takve aktivnosti nazivaju se još korporativnim volontiranjem.
KORPORATIVNA FILANTROPIJA U ISTRI
Istra kao najrazvijenija regija u Hrvatskoj primjer je dobre prakse društveno odgovornog poslovanja. Neosporno je da poslovni subjekti ulažu značajna sredstva u donacije i da su takva ulaganja dobra i korisna.
Korporativna filantropija u Istarskoj županiji nije do sada sustavno analizirana. Stoga je provedeno istraživanje radi analize obilježja korporativne filantropije poslovnih subjekata registriranih u Istarskoj županiji.
Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva u suradnji sa Sveučilištem Jurja Dobrile, Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“, Pula, u mjesecu ožujku 2021. godine provela je anketno istraživanje koje je bilo polazište ocjene dostignutog stupnja razvoja filantropije u Istri, ali i za dokazivanje značenja primjene strateške filantropije u području upravljanja poslovnim subjektom i ocjene njegove pozicije u odnosu na okruženje. Anketni upitnik je distribuiran on line, a sastojao se od trideset devet pitanja. Ispitanici su imali mogućnost odabira više odgovara. (Anketa se nije odnosila na tvrtke jedinica lokalne i regionalne samouprave - javni sektor.)
Anketiranjem poslovnog sektora u Istri, prepoznali smo poslovne subjekte koji imaju jasnu usmjerenost prema korporativnoj filantropiji. Anketom smo istražili: ključne motive doniranja, koje su koristi doniranja, oblike filantropije, praćenje korištenja donacija i vrednovanje njihovog učinka, provodi li se uopće evaluacija filantropskih aktivnosti i koliko je ona transparentna, jesu li rezultati evaluacija dostupni svim dionicima, koliko se često evaluacije provode, koje se kvantitativne i kvalitativne metode evaluacije koriste i s kojim razlogom i na koji način evaluacije kreiraju organizacijsko znanje i kako utječu na buduće odluke, koji je stav prema strateškoj filantropiji, prijedloge za razvoj filantropije u Istri, koja su ključna područja na koje se treba usredotočiti za rješavanje problema u Istri, prijedlozi potrebnih edukacija, razina poznavanja i umreženosti s udrugama koje su u Istri.
- Nužno je povezivanje poslovnog i civilnog društva,
- Pružanje podrške u organizaciji provođenja natječaja filantropskih aktivnosti,
- Organiziranje edukacija iz različitih tematskih područja korporativne filantropije,
- Izrada metodološke osnove praćenja učinaka doniranja,
- Potpora u izradi strateške dokumentacije i
- Provođenjem evaluacije učinaka korporativne filantropije utjecati na kreiranje organizacijskog znanja i utjecati na buduće odluke.
Navedeno predstavlja područja na koja treba usmjeriti aktivnosti razvoja korporativne filantropije kako bi pratile razvoj DOP-a 2.0 u njegovoj suvremenoj fazi razvoja u nastojanju da poslovanje poslovnih subjekata služi društvu bez negativnog utjecaja na ekološki i životni sustav u zajednici.
S obzirom na mali odaziv poslovnih subjekata na anketni upitnik, ovo istraživanje pokazuje kako je osviještenost poslovnog sektora o važnosti teme korporativne filantropije još uvijek mala i nedovoljno interesantna, što dodatno potvrđuje važnost poticanja strateškog razvoja korporativne filantropije. Ukoliko Vas zanima više ili biste željeli surađivati s nama po pitanju korporativne filantropije javite nam se e-mailom na helga.moze@civilnodrustvo-istra.hr.