
Što je filantropija?
Filantropija, iako se često upotrebljava u smislu aktivnosti, zapravo se odnosi na načelo prema kojem se djeluje. U tom smislu filantropija je načelo čovjekoljublja, dobrotvornosti i dobrohotnosti.
Razlog čestog upotrebljavanja ove riječi u smislu aktivnosti vjerojatno se krije u činjenici da je ovo načelo, bez aktivnosti kojoj služi kao osnovni princip, samo ideja. Treba o njoj govoriti u skladu s praksom, odnosno iskazuje se upravo djelovanjem.
Cilj filantropskog djelovanja jest dobro drugoga ili mnogih, neovisno o vlastitom uspjehu ili koristi. Načelo filantropije sve se više promovira u ekonomiji i poslovnom svijetu te se uz rast korporacija pojavilo kao svojevrsna kontrola odgovornosti koje takva akumulacija profita zahtjeva.
Filantrop je osoba koja sustavno želi pomagati ljudima razvijati sve svoje sposobnosti u skladu s prirodom, kako bi postigli sretan život.
Ne postoji univerzalan pristup filantropiji već je on kroz koncept davanja, volontiranja, humanitarnih akcija, toleranciju, kreativnost i promociju pozitivnih vrijednosti u društvu (kao što su unaprjeđenje znanosti, kulture i školstva) prilagođen prilikama, potrebama i prostoru zajednice na kojem se razvija.
Filantropija može biti individualna, organizirana (grupna) i korporativna, a aspekt koji je važan i u skladu s današnjim trendovima odnosi se na upravljanje donacijama, bile one financijske ili proizvodi i usluge. Danas se korporativnom filantropijom razvija strateški, odnosno tržišno usmjeren pristup koji se temelji na znanju i povećanju učinka.
- jačanju ugleda poslovnog subjekta,
- zadovoljstvu i motiviranosti zaposlenika,
- povećanju konkurentnosti,
- unapređenju odnosa s poslovnim partnerima te
- rješavanju društvenih i okolišnih izazova u zajednici.
- sustavno planiranje aktivnosti,
- usklađivanje s poslovnom strategijom, misijom i vizijom poslovanja,
- transparentno provođenje aktivnosti,
- sustavno i kontinuirano praćenje realizacije aktivnosti,
- sustavnu komunikaciju s primateljima donacija te
- mjerenje ostvarenih društvenih učinaka.
Park Maksimir kao filantropski čin
Zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac inicirao je uređenje perivoja „Maksimilijanov mir“ (današnji Maksimir) za sve članove zajednice sa priključenim poljoprivrednim zemljištem s ciljem razvoja djelatnosti za unapređenje sela (ujedno je to i prvi takav park u jugoistočnoj Europi namijenjen zajednici, a ne zatvoren kao ostala plemićka imanja toga vremena).
Svjetionik u željezu
Svjetionik u željezu na Gatu sv. Tome rezultat je humanitarne akcije prikupljanja novčane pomoći kupovinom čavlića koji su se potom zabijali u drveni svjetionik. Na taj je način svjetionik postupno postao potpuno obložen metalom. Bila je to jedna od brojnih humanitarnih akcija kojima je tijekom rata prikupljan novac za potporu ranjenicima i siromašnim obiteljima vojnika, udovicama i siročadi. Organizator akcije koja je započela 1915. godine bio je Odbor pulskih gospođa koji je djelovao u sklopu Crvenog križa. Sudjelovanjem u takvoj humanitarnoj akciji iskazivala se solidarnost s vojnicima na frontu, njihovim siromašnim obiteljima, te s udovicama i siročadi stradalih vojnika. Godine 1916. kad je svjetionik bio u posve obložen pribijenim čavlima, Gat sv. Tome preimenovan je u „Molo Thurm in Eisen“ (Gat tornja u željezu). U sklopu akcije prikupljeno je oko 100 000 kruna. Bilo je planirano da će svjetionik u mirno doba služiti praktičnoj svrsi, no nakon rata svjetionik je uklonjen.
Filantropija se ne odnosi na novac. Ona znači koristiti bilo koji resurs koji imaš u rukama i upotrijebiti ga da poboljšaš svijet. - Melinda Gates